MXGP Trentino - Pietramurata 2025, Italija, 12.-13.4.2025, piše Milan Suntešić

Od 12. do 13.4.2025 je u talijanskom gradu Trentino, vožena 5. utrka sezone MXGP natjecanja. Na utrci je bio i naš Milan Suntešić pa pročitatje dojmove!

Travanj je, bliži se Uskrs, a inspiracije za napisati tekst neki dobar nigdje. Kako ne volim zaostatke moram nešto dobro iskombinirati jer nam već dolazi utrka na Pepaćevom brgu i to na sam Uskršnji ponedjeljak. 

Priroda se već uvelike probudila, a s njom i ti hrabri ljudi, letači, skakači, akrobate koji su tijekom pauze i priprema smišljali stajlinge i taktike za krenuti iz nova. Vozači ne miruju tijekom zime ili mrtve sezone, već marljivo treniraju i pripremaju svoje motore kako bi što spremniji dočekali početak iste. 

Neke smo tako ispratili kao klince koji su tek završili svoju prvu sezonu, a neke vjerno čekamo u novim klasama. Nadamo se da rampe budu pune što nekim novim vozačima  koji se vraćaju, što iz neke privremene odsutnosti zbog ozljede ili nedostatka inspiracije za takmičenje ili obiteljskih obaveza ili onima kojima će to biti prvijenac. Isto tako znamo i svjesni smo da neke nećemo gledati ove ili narednih sezona i zato treba iskoristiti svaku utrku i uživati u vragolijama koje izvode.  Bilo kako bilo, sretno svima u životu i na sportskom planu bez obzira u kojem smjeru krenuli!

Prošli vikend, 12. i 13. travnja mene je put odveo u Italiju, Trentino i staza "Pietramurata" na MXGP utrku. Iz Zagreba smo krenuli u ponoć i u subotu ujutro već oko 6:30 bili na odredištu. Parkiranje kombija te lagano protezanje, razbuđivanje, pakiranje onog što ide s nama, kišobrani, frižider, stolice i krećemo. Kako smo od ulaza događanja parkirani 300 do 400 metara, u podnožju događanja, lagano idemo prema samom ulazu i kupovanju karti (75 eura po osobi za dva dana). Dolaskom do samog ulaza oko 7:45 sati, još uvijek isti nije otvoren, ali nismo niti prvi. Na stazi  se čuju prvi vozači, a u vidnom polju se vide natjecatelji klase 125 koji voze kvalifikacijski trening. Konačno smo riješili financijski dio oko karti i krećemo prema tribini, nimalo lakom zadatku. Treba sad odabrati poziciju da sve vidiš, a da ti nitko ne smeta i da ti nikom ne smetaš. Zrak je čisti, friški, odiše svježinom mirisa snijega koji se vidi po vrhovima planina jer je staza smještena u dijelu južnog Tirola. Staza "Pietramurata" izvrsno je pripremljena, u samom podnožju povećih stijena Dolomita.

Nižu se klase jedna za drugom, rampe pune, voze se kvalifikacijski treninzi. Tribine pune, glasne, svatko bodri nekog svojeg favorita. Iščekuje se izlazak "kraljevske klase" na trening, Gajsera, Herlingsa, Cairolija, Fabvrea, Pancara, Coenena i drugih. Osluškuje se spiker koji izgovara ime najbržeg vozača. 

Umor polako radi svoje. Već je 18 sati i prvi dan je gotov. Sad treba prema hotelu na počinak koji je udaljen 20 minuta od staze i smješten na prelijepim proplancima Dolomita, podno skijaških staza koliko smo saznali iz smjerokaza. Vlasnik hotela govori jezikom ovih prostora i vrlo lijepo se možemo sporazumijevati. Odradimo formalnosti oko prijava i pravac soba spavanje.

Drugi dan, buđenje i doručak. 8 je sati, jutro drugog dana kišica lagano rominja, ali ne kvari raspoloženje. Danas je odlučujući boj za postolja. Vlasnik nam daje male poklončiće kao zahvalu povjerenja njegovom objektu koji je vrhunski.

Drugačije je to nego prvog dana. 2 km do staze policija ne pušta vozila, već nas usmjeravaju na parking, što nam baš i ne odgovara. Sa parkinga se ipak pomoću male lukavosti uspijevamo probiti na kružni tok i približiti se stazi. Kolone navijača idu prema ulazu i mi s njima. Kontrola karata i narukvica sa kojima ulazimo, a tribine popunjene stolicama, ljudima, sve puno navijača. Kreću utrke po dnevnom rasporedu, polako se sve zahuktava. Prvo klasa EMX 125, druga  utrka (prva je vožena dan prije). Onda klasa MX2  gdje boj biju Adamo i De Wolf. Na kraju pobjeđuje De Wolf u prvoj utrci dok je u drugoj kao povratnik zbog ozljede 4, a Adamo i tu utrku vodi i na kraju završava kao drugi.

Prva utrka MXGP. Publika na nogama, kiša je stala već dosta prije, atmosfera uzavrela samo da ne proključa. Kreće start, Fabvre prvi, Gajser četvrti. Nižu se krug za krugom i Gajser jednog po jednog prolazi, tu je, ali nije Fabvre mačji kašalj i da će se samo tako predati. Vremena je sve manje i dva su kruga do kraja, ima dijelova staze gdje Gajser puše za vratom vodećem, ali još je to predaleko za kalibar takvog vozača kao što je Fabvre. Drugi slovenski vozač, Jan Pancar se drži dobro. Prenapeta je borba za prvo mjesto da bi se pratilo druge. Ide se u prolazak pored nas u predposljednji krug i sve je izvjesnije, teško će Tim biti pobjednik prve utrke. Onda iznenada, nasuprot tribine, trube trube, zastave i pljesak daju nam znak nade! Prošao ga je! Tako je i bilo! Vodi Tim, te uz još mali pad Romana stiže do pobjede u prvoj utrci. 

Druga utrka, holeshot uzima Gajser i sve ide prema tome da konačno vidimo i dvostruku pobjedu Gajsera, što se i obistinilo na kraju. Uglavnom vidjeti  u borbi Herlingsa, Cairolia, Fabvrea, Pancara (na kraju dana sveukupno 7.), Gajsera, Coenena, itd., isplati se! Bilo je još tu uzbuđenja, ali teško je sve opisati u jednom članku.

Do utrke na Pepačevom Bregu, želim Vam Sretan i Blagoslovljen Uskrs! Vaš Milan Suntešić.